Reportovi sa LEDfesta na Nepokorenom gradu

ovih dana sam imao zadovoljstvo prisustvovati LEDfestu u karlovcu koji se odrzavao u napustenom hotelu korana. ogromna zgrada,  sva u raspadu i napustena kao pokislo pseto stoji tik do ultramoderne sportse dvorane ispred koje blijesti neonski oglasivac. svirke su se odrzavale u jednoj manjoj prostoriji na rubu zgrade, prostoru koji prima nekih 250 ljudi, sav isaran sprejem i nekim amaterskim grafitima sto podsjeca na onaj svima nam znani spot kultne stvari no good dobrog starog nam prodigyja. prava underground atmosfera. prava freakovstina urbanog ludila. svirali su se najrazlicitiji pravci, od techna i house preko d’n'b i junglea do dubstepa i glitch hopa. tesko da bi se nesto raznolikije moglo izvesti u cetiri dana. a za tu raznolikost su se pobrinuli fakat odlicni izvodaci od kojih su neki naos, dots, 48260, hagee, robert radamant iliti admin ovog mega  super sajta,  te na kraju  headliner  cijelog LEDfesta – dugo ocekivani dubsteper noiz.

buduci da su reporti sa nekih svirki vec napisani i objavljeni na planet-magazinu, ja cu ih ovdje samo kopi-pejstat, eventualno cu jos mozda na kraju nesto dodati. mozda, ako me vjetrovi ne otusu negdje drugdje…

Neprofitno poduzetnistvo NGO Studio

Zvuci pomalo odd? Ili cak proturijecno? No eto, ipak se i naizgled nespojive stvari mogu spojit… No neka sami poduzetnici govore za sebe:

NGO Studio projekt je udruge Prostor rodne i medijske kulture ‘K-zona’ čiji je cilj omogućiti nevladinim udrugama, posebice rodnim i umjetničkim inicijativama, kao i neformalnim udrugama građana i građanki da svoje projekte i djelovanje kvalitetno i uz što manji trošak predstave putem web stranica i video materijala.

Dakle, NGO Studio je svojevrstan oblik neprofitnog poduzetništva udruge K-zona, a ima za cilj stvoriti resurse koje udruga raspoređuje za programske aktivnosti u skladu sa svojim ciljevima i misijom. Uz prioritetne rodne i umjetničke inicijative, K-zona, pa tako i NGO Studio posebice imaju sluha za poduzetništvo žena, te permakulturne, zelene, ljudskopravaške, holističke i inicijative za zaštitu prava životinja.

Pogledajte referentnu listu naših web, video i dizajn radova.
Kako znati da li vam trebaju usluge NGO Studija?

Preuzeto sa NGO Studio

Dea Vidovic: kako je organizirana nezavisna kulturna scena u Hrvatskoj?

Preuzeto sa PLAN.et-a

PLANet magazin donosi razgovor s Deom Vidović, koordinatoricom programa Clubture HR i glavnom urednicom portala Kulturpunkt.hr na temu petogodišnjice postojanja saveza Clubture.

Možeš li za početak razjasniti koje su razlike između zavisne i nezavisne kulture?

Nezavisna kulturna scena u Hrvatskoj formira se negdje početkom devedesetih godina 20. stoljeća. Ona je na neki način paralelni svijet postojećoj dominantnoj, institucionalnoj, mainstream i etabliranoj kulturi. Nezavisna kultura je hrvatsko društvo osvježila novim kreativnim snagama umjetničkog, kulturnog i društvenog djelovanja. Riječ je o samoosnovanim organizacijama koje nisu u vlasništvu države, grada ili nekog trećeg subjekta. One samostalno odlučuju i upravljaju organizacijom, a financijski ne ovise isključivo o jednom izvoru financiranja te same odlučuju na koji način će raspodijeliti sredstva unutar svojih programskih i projektnih aktivnosti.

Je li to glavna razlika između organizacija koje djeluju u okviru nezavisne kulturne scene i institucija?

Na neki način možemo reći da je to ključna razlika. Naime, većina kulturnih institucija (kazališta, muzeji, galerije, kulturni centri itd.) je u vlasništvu države ili gradova koji utječu na njihove načine upravljanja i odlučivanja. Kulturne politike tijekom devedesetih, a na žalost ni danas nije puno drugačije, svedene su na razinu financiranja i kontrole ravnateljskih pozicija javnih kulturnih institucija, pri čemu je politička podobnost jedan od ključnih kriterija. No tu je još jedna vidljiva razlika. Nezavisni kulturni akteri bore se za javni prostor i jačaju svijest o važnosti kulture u javnom društvenom i političkom životu. Upravo su oni ti koji se zalažu za transformaciju postojećeg kulturnog sustava, dok takva intencija kod kultunih institucija nije vidljiva. One su zastale na ostavštini iz vremena socijalizma i ne provode strukturnu tranziciju.