Robert Radamant’s Co

About the great big white world

Razvoj plus degradacija jednako hrvatska klupska scena

Posted by robertradamantsco on September 22, 2012

U ovom trenu, dok moj susjed uređuje podrum, drugi se sprema za posao, a ja si motam cigaretu, u tom istom trenu se bez sumnje rađa toliko inovacija u glazbi da nema smisla to uopće pokušati opisati. Jedan pogled na webstranice  poput myspacea ili last.fm-a će biti dovoljan: crunk, concrete, hawaiian su samo neki od naziva kojima artisti opisuju svoju muziku. Eto, uzmimo ovo posljednje. Na myspace profilu odličnog producenta i izvođača Amona Tobina stoji: electronica, breakbeat, i taj famozni hawaiian. Ili uzmimo The Glitch Mob, ekipu producenata i DJ-a za koju se obično kaže da sviraju glitch hop. Međutim, oni kažu za sebe slijedeće: Melodramatic Popular Song, Crunk, Experimental. I OK, neka ljudi nazivaju svoju muziku kako već žele jer ipak je to  njihova muzika, ali da sad zaustavite nekog starog partyjanera na ulazu u neki klub poput sada aktualnog zagrebačkog Sirupa i da ga pitate da li zna što je crunk, concrete ili hawaiian, ne vjerujem baš da biste dobili neki informativni odgovor. Dakle, ako već ne možemo samo tako opisati neke poprilično novije žanrove, možemo barem one  postojeće i poznate inovacije koje su sad već poznati žanrovi.

 

Neki od tih žanrova iz ovog i/ili onog razloga još nisu ušli kod nas u trend, iako  imaju uglavnom sve ono što imaju već odavno prihvaćeni i veoma popularni žanrovi, dakle, imaju: groove, snagu i energiju, plesni su, nema suvišnih aspekata eksperimentalno-psihodeličnih dijelova, a k tome su ponekad  čak i seksi poput nekog zrče housea.  Dakako, ovdje pričamo o elektronskoj, točnije klupskoj glazbi, iako moram spomenuti kako je i u drugim pravcima mnogo toga zanemareno. Recimo ska. Eto što kaže jedan od organizatora prošlogodišnjeg SkaVillea: – Taj je pravac zanemaren zato jer se još nitko nije time ( u Hrvatskoj) pozabavio. Nije imao ikonu poput Marleyja da bi mogao tu vrstu muzike povezati u globalnu cjelinu.

Dakle, nitko nije tu glazbu uveo u trend, što bi moglo navesti na zaključak da  je sve u trendseterima, što uostalom i nije nikakva tajna niti novost. Međutim, sve su to činjenice koje utječu na bogatstvo u spektru  glazbene ponude. Mogli bismo reći da su trendseteri upravljači većim dijelom glazbene scene općenito, no mi ćemo se sad usredotočiti na elektronsko-klupsku muziku, muziku koja pali pete kao žar i čiji basovi prodiru kroz vas kao da ćete odletjeti. Ovdje nije sad riječ o technu, houseu ili npr. tranceu, tim žanrovima koji su se već odavno udomaćili, pa čak pomogli da se  tu i tamo pokoji mozak spali, ali i da se neki drugi žanrovi proguraju. Pričamo o npr. dubstepu, žanru koji je u inozemstvu već naširoko prihvaćen još prije nekih sedam godina (službeno kao 2000 god.), dok je kod nas tek prije otprilike svojih četiri-pet godina pustio korijenje, da tako kažem. No to korijenje se je uglavnom uspjelo razvijati samo u Zagrebu,  nešto u Splitu, malo u Rijeci i još manje  u Karlovcu. To što  u spomenutim gradovima jedan DJ sada već može zavrtjeti dubstep ili glitch hop je rezultat odličnih lokalnih organizatora/DJ-a kao što su Confusion Crew (ZG), Loop Junkies (ST), Masa Kru (RI) i karlovačka manje poznata, ali odlična ekipa Lokalna Elektronička Defenziva iliti LED.

A ostali gradovi, pitate me? E pa u manjim sredinama  se spomenuta i slična glazba još uvijek ne prepoznaje kao klupska iliti plesna (što bi se ono reklo). Npr. u jednim Križevcima među nekim, pa čak i starijim clubberima, se nešto poput ne samo dubstepa, nego čak i jedan imalo složeniji d’n’b doživljava još uvijek kao nešto manje-više eksperimentalno. A tako, ruku na srce, nije samo u ovom spomenutom gradu. To  mi možete vjerovati budući da se između ostalog i sam bavim produkcijom, dj-ingom i promocijom elektronske glazbe  nekoliko godina, pa sam stoga imao prilike svojim očima vidjeti  i čuti od raznih lokalnih organizatora glazbenih događanja kakvo je stanje stvari: – A čuj stari,  šta da ti kažem. Ovdje rulja još uvijek brije uglavnom na techno i house. D’n’B i takve stvari će ti ovdje teško proći.

Naravno, situacija varira od mjesta do mjesta, negdje se već može češće od jednom na godinu doživjeti da nastupa netko tko će u svoj set natrpati ne samo d’n’b, nego i dubstep ili čak i glitch hop (jedan od „najmlađih“ pravaca klupske muzike, službeno se pojavio 2002!). I ne samo to, već će čak i publika pozitivno reagirati, dakle ne samo mirno stajati na mjestu i u čuđenju treptati očima, nego čak i dopustiti da ih ti do sada nepoznati ritmovi ponesu. Ili drugim riječima, bit će mrdanje guzama i mahanje bokovima.

No vratimo se na trendsetere. Tko su oni? To su u prvom redu ljudi koji organiziraju partyje po klubovima i drugim mjestima, u drugom redu izvođači i recenzenti i u trećem – publika sama. Netko će možda reći da se publiku ne može uvrstiti u trendsetere, ali eto, po mojem skromnom mišljenju oni to jesu, jer će publika drugi dan na kavi ili na chatu komentirati party na kojem su bili, preporučiti svojim prijateljima da li da idu na slijedeći sličan event, ili da je to sve samo buka i obična glupost te da na tako nečemu njih više neće vidjeti. A što je takva usmena predaja nego neformalno recenziranje? Ili u najmanju ruku komentiranje koje ima svoje utjecaje i shodno tome posljedice? Dakle, i publika stvara „trendseterski efekt“, da se tako izrazim. To je bilo tako još u vrijeme dok je mobitel bio luksuz, a što onda reći za današnje vrijeme  kad hrpa njih ima svoj blog ili pak stalno visi na facebooku? Sad, iako na kraju odlučuje publika, mislim da ipak mnogo toga ovisi o organizatorima i promotorima, tj. o njihovom ukusu i njihovoj volji. O njima ovisi s čim  će se i u kolikoj mjeri publika imati prilike upoznati,  s koliko raznolikim  žanrovima i kako će ih doživjeti. Ako u jednom manjem gradu organizatori partyja preferiraju uglavnom samo tech-house, minimal i eventualno electro, onda teško da će u tom gradu lokalni partyjaneri plesati na nešto drugo. Ako je lokalna DJ ekipa pak tako raznolikih ukusa kao spomenuti LED, od kojih jedan vrti progressive, drugi jungle-idm, treći dubstep, idm i industrial techno (a ima ih još), i ako  je takva jedna ekipa još k tome koliko entuzijastična toliko i aktivna, onda će se u tom gradu moći čuti već mnogo više od dva-tri podžanrova jedne te iste vrste klupske elektronike. Eto, ovogodišnji LED fest je bio prava bomba, bilo je svih živih žanrova klupske muzike, svirali su Phillipe iz Confusiona, Hagge (Crobot crew), Robert Radamant ili recimo srpski producent i DJ Noize koji svoje radove izdaje za Rottun Records, inače jedan od respektabilnijih labelova za dubstep, grime i sl. I da, publika se „fakat razvalila“, što bi se ono reklo. Definitivno jedan  od boljih festivala na kojima sam imao prilike sudjelovati.

Sad, kako bismo situaciju oko klupske scene u Hrvatskoj sagledali sa nekoliko strana, pitao sam  neke od već spomenutih DJ-ekipa što misle o toj temi:

R: Već dugo se bavite organizacijom klupskih eventa, pa ste se nagledali hrpu toga.  Koji žanrovi u Hrvatskoj najbolje prolaze, i zašto mislite da je to tako?

Loop Junkies:

Teško je reći zaista koji žanr prolazi jer to je opet neko subjektivno gledanje na eventove. Naime svi su uvijek nezadovoljni klupskom ponudom i nezastupljenosti “njihove” glazbe i uvijek se prigovara kako fali nečega. A zapravo je istina da se za svakog sve vrste glazbe mogu pronaći i da se svatko može vrhunski zabaviti. Ako bi bas morao izdvojiti pravac koji najbolje prolazi onda bi se definitivno složio (a vjerujem i velika većina ljudi) da je house glazba najzastupljenija u hrvata, a i u cijelom svijetu ako ćemo gledati po tome da takav tip elektronske glazbe ipak najviše odgovara “široj masi” što se klupskog programa tiče. Međutim ne izostavimo jednu stvar da se u današnjim klubovima u kojima svira i elektronska glazba nažalost i velikim dijelom organizira i folk glazba koja je među mladima uzela i previše maha te truje i ono malo scene koju imamo.

 

Masa kru:

Teško je reći koji žanrovi najbolje idu u Hrvatskoj, ovisi od grada do grada…Što se Rijeke tiče trenutno party scena stagnira i izgleda da svi žanrovi prolaze podjednako loše, ali nadajmo se da je to samo zatišje pred buru… :) No ne uzimamo to kao tragično, faze zasićenja su normalne, kao sto je normalno i da se stanje promijeni nakon nekog vremena. sve će to doći na svoje ;)

R: Da li u vašem kraju prolaze, i ako da, kako i u kojoj mjeri, žanrovi kao sto su dubstep ili glitch hop?

Loop junkies: Naravno da prolazi! U posljednje vrijeme sve više mladih okreće se ka novim zvukovima kao primjerice dubstep i glitch hop. Na elektronskoj sceni svi su se previše ustalili u tech zvukove i eventove što je rezultiralo monotonijom i slabom posječenosti. Ljudi su, a najviše mlađa populacija, prepoznala svoju budućnost u drugoj modernijoj vrsti glazbe te istu takvu štuju i slušaju. To šta trenutno takva scena je tek na samom početku pa je tek mala brojka štovatelja iste ne znaci da će i ostati na tome. Naime pred 5 godina u Splitu organizacija drum’n’bass partija drugim promotorima je bila suluda činjenica. No danas bez problema s takvim partijima punimo klubove

Masa kru: Ljudima uvijek treba neko vrijeme da se naviknu na novi žanr na klupskoj sceni, zasada ne prolaze no nedavno se u Rijeci pojavio odličan dubstep DJ Garizla i mislim da ćete još dosta čuti o njemu u budućnosti.

Dakle, iz ovih odgovora bismo mogli zaključiti kako je sad crno, sad bijelo, a nekada pak sivo. I da se situacija mijenja, štoviše, čak i  popravlja. Kao dokaz tome možemo uzeti prošlogodišnji Outlook festival, najveći dubstep festival na svijetu, koji se održavao u Novalji i koji je bio itekako uspješan. Bitno je ovdje navesti i 2n program koji se počeo redovito održavati u zagrebačkom Aquariusu pod palicom Juicea i čiji je moto predstavljati upravo što svježije žanrove na svjetskoj sceni. Do sada su na 2n večerima nastupali poznati Randomer i Ben Ufo, kojima su podršku davali i domaći DJ-i Phillipe, Geko, Robert Radamant i još nekolicina. Ovaj program radi tog svojeg koncepta predstavljanja svježe glazbe stoga i više nego pozdravljamo. Tu je i klub Swhat u Sisku koji je ove godine ponudio nekoliko „čudnijih“ večeri na kojima se moglo čuti IDM, dubstep, electronica u stilu Warpa i sl. Dakle, možda u nekoj čak  skorijoj budućnosti ne bude samo u jednom Zagrebu ili Rijeci zasvirao jedan dubsteper Joker ili DJ Garizla, nego i u Osijeku, jednoj Koprivnici ili npr. Vukovaru. Možda i neće tako brzo doći do „prosvjetljenja“ partyjanera koji su ipak u potrazi za novim zvukovima, no ja ću biti optimist i reći da, kako god  u nekim dijelovima naše zemlje hrpa toga još nije ušla niti blizu onome što bi se moglo nazvati trendovima, da će ipak doći dan kad će i jedan Klub Kulture u jednim minijaturnim Križevcima moći ugostiti barem nekog hrvatskog glitch hop-crunk-dubstep i bla bla majstora koji će taj klub napuniti i tako pridonijeti klupskoj kulturi u tom malom gradu. Naravno, ne samo u tom gradiću, nego i u mnogo drugih u kojima vjerujem da ima dosta fanova spominjanih žanrova. Think positive, play loud, and organise as many events you can. Manitu svježih žanrova će tada dati svoj blagoslov.

autor: Robert Olujić

dodatak: da ne bi sve ostalo samo na rijecima, eto i par setova nekolicine nasih cro dj-a:

Funk Guru at 2n

FreQ deCay dubstep set

Robert Radamants glitch hop set Gekko Breaks Da Rules

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s

 
%d bloggers like this: